Boravak na zraku

„Nemoj gaziti po toj lokvi, uprljat ćeš se!“

„Ne možemo ići van, puše vjetar. Prehladit ćeš se!“

„Danas ne idemo u šetnju, pada kiša!“

Koliko puta smo ovakve izjave čuli u svojoj okolini, koliko puta smo i sami ove riječi izgovorili?

Dolaskom zimskih mjeseci i pada temperature roditelji počnu brinuti i sve manje voditi djecu na zrak. Roditeljska zabrinutost najčešće je povezana sa strahom od dječjih bolesti. Hladnije vrijeme svakako ograničava dužinu boravka na zraku, ali nas ne bi trebalo ograničavati u šetnjama i igri. Djeca mogu i trebaju boraviti na zraku u svim vremenskim uvjetima, tj. kada je oblačno, sunčano, kišovito, pada snijeg i kada su niže temperature od uobičajenih na koje smo navikli.

Trebaju imati odgovarajuću odjeću i obuću prilagođenu vremenskim uvjetima. Odjeća mora biti praktična i primjerena aktivnostima, kako ne bi sputavala dijete u slobodnom kretanju. Nepotrebno je djeci oblačiti previše odjeće jer se onda znoje. Odjeća također ne smije biti preuska i tijesna. Skakanje po lokvama nakon kiše, valjanje u lišću, igra na snijegu, trčanje uz vjetar, samo su neke od aktivnosti koje djeci pružaju zadovoljstvo i sreću.

Na taj način dijete promatra prirodu, zapaža i uči iz vlastitog iskustva. Igrajući se na otvorenom, djeca pokazuju svoju prirodnu radoznalost, razvijaju vještine na svim razvojnim područjima te zadovoljavaju potrebu za kretanjem. 

Boravak djece na otvorenom je dio svakodnevnih aktivnosti u sva četiri godišnja doba te ima pozitivan utjecaj na cjelokupan psihofizički razvoj djeteta. U zimskim mjesecima u zatvorenim prostorima djeca češće i lakše obolijevaju od bolesti dišnog sustava ali i drugih bolesti. Zbog toga treba svakodnevno sa djecom boraviti na svježem zraku.  Djeca koja borave na svježem zraku bolje spavaju, lakše se koncentriraju i motorički su spretnija. Priroda nam sama po sebi nudi bogatstvo prirodnih rekvizita kojima djeca razvijaju biotička motorička znanja a to su prirodni oblici kretanja koji nam omogućuju uspješno savladavanje prostora, prepreka te manipuliranje raznim predmetima. Dobro usvojena biotička motorička znanja ne samo da omogućuju uspješno obavljanje svakodnevnih životnih zadataka nego su i preduvjet za daljnji razvoj motoričkih vještina. Djeca koja su tjelesno aktivna i imaju dobro razvijena biotička motorička znanja, bolje se nose sa svakodnevnim zadacima, komunikativnija su i snalažljivija.  

Za razliku od kontinentalne Hrvatske, na našem otoku možemo boraviti vani tijekom cijele godine zahvaljujući geografskom položaju i mediteranskoj klimi s velikim brojem sunčanih sati i optimalnom temperaturom. To su velike dobrobiti za nas i našu djecu koje treba što više koristiti.

Zato omogućite svojoj djeci svakodnevni boravak na zraku, uživanje u prirodi i mirisima koje nam priroda nudi. Potaknite ga da koristi sva osjetila. Neka osjeti hrapavu koru drveta, glatko kamenje, sitni pijesak. Opremite se ruksakom sa rezervnom odjećom te dopustite djetetu da istražuje. Uživajte što god radili i pratite svoje dijete u aktivnostima. Skačite zajedno po lokvama, valjajte se skupa u travi, gledajte valove mora. Dijete će to zauvijek pamtiti.