Od prvog dana polaska u vrtić naše Kockice komuniciraju s nama odgajateljicama, međusobno i sa svakim tko se nađe u našoj blizini. Na početku je bilo svega: nerazumijevanja, krivog tumačenja komunikacijskih poruka, plača kao jedinog komunikacijskog sredstva, mahanja rukama i nogama… I danas je prisutno od svega pomalo, ali s vremenom Kockice postaju sve uspješnije u prenošenju željenih poruka. Neverbalnu komunikaciju sve više zamjenjuje govor koji je optimalan oblik ljudske komunikacije.
S razumijevanjem njihovog govora i dalje imamo „problema“ – kod nekog više, kod nekog manje. Nas dvije velike Kockice još uvijek nismo naučile razumjeti i pričati svih deset jezika, koliko naših Kockica ima, ali se trudimo i svakim nam danom ide sve bolje! Upravo zato, u ovom članku naglasak ćemo staviti na jezično-govorni razvoj djece predškolske dobi. Važno je napomenuti da jezično- govorni razvoj djeteta počinje od prvih dana djetetova života, a da su upravo prve tri godine života djeteta najintenzivnije razdoblje jezično-govornog razvoja.
Poznavajući zakonitosti jezično-govornog razvoja, možemo sažeti da dijete u dobi od 1,5 do 3 godine:
- oponaša glasanja životinja i zvukove iz okoline
- koristi minimalno 50 prepoznatljivih riječi
- koristi negaciju (ne, nema)
- koristi zamjenice (ja, ti, moje)
- kombinira riječi u rečenice (dužina rečenice je 2-3 riječi)
- pita jednostavna pitanja
- uključuje se u kratki dijalog
- počinje koristi prošlo i buduće vrijeme
- razumije jednostavne naloge koji nisu popraćeni gestom
- razumije pitanja (tko, što, gdje)
- razumije odnose (u, na, ispod, gore, dolje)
- pokazuje dijelove tijela na sebi i na lutki
- lista slikovnice i imenuje ilustracije
- sluša kratke priče i uživa u njihovom ponavljanju
- igra je sve češće popraćena verbalnim komentarima
- pažnju privlači riječima
Ovo je „okvir“ onoga što bi naše Kockice već trebale koristiti u svome govoru.
Jezično-govorni razvoj se najbolje potiče stalnim izlaganjem govoru te aktivnoj komunikaciji s djetetom. Djecu je potrebno „kupati u jeziku“ i stoga razgovarajte s djecom, opisujte što radite u svakodnevnim situacijama, verbalizirajte svoje misli i osjećaje, listajte slikovnice i imenujte što vidite na ilustracijama, uživajte u epizodama zajedničkog čitanja kratkih priča, a nakon čitanja aktivno uključite dijete postavljanjem pitanja i komentiranjem pročitanog. Pjevajte pjesmice, svirajte, plešite i uvedite dijete u čaroban svijet jezika i govora te mu svojim primjerom pomognite da postane aktivan i kompetentan sudionik.
Imajte na umu da pretjerano izlaganje djece dvodimenzionalnim sadržajima (mobitelu, televiziji, laptopu) u ovoj dobi može negativno utjecati na djetetov razvoj i zapamtite da djeca ne pamte najbolji dan pred ekranom, ali pamte kada ste im pročitali priču za laku noć i ušuškali ih poljupcem, kada ste igrali njihovu omiljenu igru ili kada ste se škakljali do suza!
Sa svojim Kockicama možete vježbati kroz igru:
- opisivati i imitirati glasanje životinja: mačka mjauče mjau-mjau……
pas laje av-av-av………
ovca bleji beeeeee……….
koza mekeće meeeeeeee……..
krava muče muuuuuu………
svinja rokće rok-rok-rok……..
- opisivati sve što radite: tata ide u trgovinu kupiti mlijeko, prvo oblačiš hlače, a onda majicu, kada se voziš u automobilu moraš biti vezan pojasom, pijem vodu iz čaše, spremamo igračke, kocke stavljamo u kutiju, a autiće na policu…
- naučiti bezbroj brojalica koje su djeci zanimljive jer se lako pamte, ritmične su i melodične. Izgovaranje brojalice može se pratiti pljeskanjem, njihanjem tijela, poskakivanjem…
Ovo su samo osnovne aktivnosti koje možemo i trebamo svakodnevno provoditi jer preko njih potičemo djetetov jezično-govorni razvoj, a posljedično omogućavamo djeci da svoje misli, osjećaje, potrebe i želje izraze riječima.
Nudimo vam i izazov:
Svakog tjedna, brojalica jedna!
(P.S. izbor brojalica je na našem panou)
I za kraj pogodite tko je to:
Piš, Teba, Aja, Boka, Ti, Jota,Dobik
Vaše tete pričalice Ana i Borka!