Pažnja

Pažnja je selektivna usmjerenost na objekt i usredotočivanje na njega; proces koji podržava kontrolu nad preciznim i organiziranim odvijanjem psihičke aktivnosti.

Tipovi pažnje

Nehotična (nenamjerna, spontana) pažnja uspostavlja se i podržava neovisno o svjesnoj namjeri osobe. Ona je primarni oblik pažnje koji nastaje pod utjecajem kako vanjskih, tako i unutarnjih čimbenika.

Hotimična (namjerna, voljna) pažnja je svjesno usmjerena i regulirana pažnja koja je povezana s voljnim naporom i svjesno postavljenim ciljem. Ona se razvija do školske dobi i jedan je od kriterija spremnosti djeteta za školu.

 

Karakteristike pažnje

Stabilnost je vremenska karakteristika pažnje, njezino trajanje. Određuje se vremenom tijekom kojega se koncentracija održava na jednom te istom objektu. Stabilnost podrazumijeva pojačano odolijevanje ometanjima, zahvaljujući čemu osoba može dugo ostati usredotočena na neki predmet ili aktivnost.

Koncentracija je stupanj usredotočenosti na jedan te isti predmet ili objekt djelovanja. U slučaju dobre koncentracije strani podražaji ne mogu odvratiti osobu od aktivnosti ili predmeta što je zaokuplja.

Raspodjela je mogućnost podjele pažnje na nekoliko fokusa, sposobnost da istodobno pazimo na nekoliko predmeta ili na nekoliko različitih radnji. Upravo nam ta sposobnost omogućuje da radimo nekoliko stvari u isto vrijeme, zadržavajući ih u polju pažnje.

Preusmjeravanje, odnosno pokretljivost, svjesno je i promišljeno premještanje pažnje s jednog objekta na drugi.
Opseg je količina međusobno neovisnih objekata koje pažnja obuhvaća u isto vrijeme. On predstavlja promjenljivu veličinu i ovisi o tome u kojoj je mjeri sadržaj na koji se se pažnja usredotočuje uzajamno povezan.
Selektivnost je izdvajanje objekata koji odgovaraju čovjekovim potrebama i ciljevima njegove aktivnosti.

Nerazvijenost svake od navedenih karakteristika pažnje vodi određenim teškoćama u djetetovoj aktivnosti.

Aktivnosti za poticanje pažnje

  • pronalaženje skrivenih likova na slikama
  • traženje razlika na sličnim slikama – što je promijenjeno, izostavljeno ili dodano
  • bojanje
  • crtanje
  • pisanje
  • precrtavanje i prepisivanje
  • rad s glinom
  • puzzle i slagalice
  • izrezivanje i sastavljanje slike
  • mozgalice
  • labirinti
  • križaljke
  • motoričke strukturirane igre – bavljenje strukturiranom fizičkom aktivnošću
  • vježbe razvrstavanja – igračaka, lego kockica, pomaganje u razvrstavanju posuđa, odjeće, pravljenje ogrlica po određenom redoslijedu i sl.

SMANJITE OKOLINSKE DISTRAKTORE I USMJERAVAJTE DIJETE NA AKTIVNOST. AKTIVNOSTI NE TREBAJU TRAJATI PREDUGO. RADIJE IH PROVODITE ČEŠĆE U KRAĆIM VREMENSKIM INTERVALIMA. POSTEPENO PRODULJUJTE TRAJANJE I SLOŽENOST AKTIVNOSTI.
ZA VIŠE INFORMACIJA:
SUNCOV, A. (2010). RAZVIJAMO PAŽNJU U IGRI: IGRE I VJEŽBE, SAVJETI STRUČNJAKA ZA DJECU OD 5 DO 10 GODINA. ZAGREB: PLANET ZOE.