Tko se boji vuka još?

Gumbići vole slušati priče. Prije voćne užine, gotovo svakoga dana okupljamo se u kutiću slikovnica kako bismo pročitali neku, a netko od dječice gotovo svaki put donese slikovnicu o vuku i praščićima. Naravno, ne čitamo samo o vuku, ali tu priču djeca mogu slušati uvijek iznova: uživaju u tetinoj imitaciji vučjeg glasa, kucaju po podu kao što vuk kuca na vrata praščićima, pušu iz sve snage kada vuk u priči otpuhuje kućice, raduju se kada praščići pobijede vuka, ponavljaju riječi i cijele rečenice iz priče, naučene već gotovo napamet. Upravo zato je aktivnostima provedenima u siječnju i veljači tema bila priča ‘”Vuk i tri praščića”.

  • LIKOVNE AKTIVNOSTI

Djeca su crnim flomasterom na papiru izrazila svoj doživljaj vuka i tako je nastalo ovih trinaest crteža.

Izradili su Gumbići i kućice za praščiće od slame, granja i ‘’cigle’’. Na ovaj su način uvježbavali motoriku svojih prstića i učili ispunjavati plohu na papiru likovnim materijalom.

  • VJEŽBICE ZA POTICANJE RAZVOJA VIZUALNE PERCEPCIJE

‘’Izbaci uljeza!’’ – u svakom nizu Gumbići su tražili sličicu koja u njega ne pripada, koja je različita od ostalih.

‘’Upari jednako!’’ – djeci su ponuđene kartice na kojima su prikazani motivi iz priče, a njihov je zadatak bio upariti dvije jednake kartice te ih odložiti u kutiju. Gotovo isti zadatak, ali proveden na drugačiji način, djeci je ponuđen u obliku jednostavnih ‘’piši – briši’’ radnih listića, na kojima su djeca flomasterom povezivala jednake sličice.

‘’Složi slagalicu!’’ – sastavljanje slike od više dijelova bez predloška i nije tako lak zadatak. Ipak, većina Gumbića nije imala poteškoća pri slaganju slika omiljenih likova i njihovih kućica. Osim vizualne percepcije, djeca pri slaganju slagalice razvijaju i svoju okulomotornu koordinaciju.

  • IGRE DRAMATIZACIJE

Djeci smo prvi put ponudile ginjol lutke. Neki Gumbići ih nisu htjeli staviti na ruke pa su se igrali tako da su ih držali za “haljinice”. Prilikom igre lutkama praščića i vuka djeca su u osnovnu priču dodavala neke svoje detalje pa su se tako u njoj našli jedna žaba, pas, djevojčica… Ipak, najzabavnije je djeci bilo kada je teta prepričavala priču s lutkama na rukama!

  • POTICANJE RAZVOJA FINE MOTORIKE

Iako su dječica motoriku svojih prstića razvijala korištenjem gotovo svih ponuđenih materijala, ove su kućice imale prvenstveno tu namjenu. Kroz rupice izbušene na plastificiranim kućicama Gumbići su spretno provlačili konopac.

  • IGRE NA VANJSKOM PROSTORU – “STRAŠNI TETA VUK”

Gumbićima omiljena aktivnost uključivala je tetu – strašnog vuka koji djeci “pojede” prstić, nosić, uši ili trbuščić (a taj nosić, prstić ili što već bude od jagode, čokolade, bala iz nosa 😊, soka, brašna…), a zatim bježi po dvorištu dok ga djeca ne uhvate i stave ‘’u zatvor’’, iza ograde. Zatim “vuk” moli da ga puste uz obećanje da više neće nikome išta pojesti, no ubrzo opet ogladni i sve kreće ispočetka…

  • POTICANJE NARATIVNIH SPOSOBNOSTI

Gumbići su slike koje su tematski vezane uz priču slagali ispravnim redoslijedom prateći radnju te tako, uz malu pomoć teta, prepričavali svoju najdražu priču.

  • ISTRAŽIVAČKA AKTIVNOST ‘’PUŠEM KAO VUK’’

U ovoj aktivnosti djeca su provjeravala koje materijale mogu otpuhati snagom svoga daha. Liko i grančice otpuhala su bez poteškoća (baš kao vuk), dok ciglice (akvarijske kamenčiće) nije bilo moguće otpuhati. To je izazvalo i poneku frustraciju, kao i puhanje kroz slamčicu – nije tako lako usmjeriti dah kako se nama odraslima čini!

  • RAZVOJ VJEŠTINA GRAFOMOTORIKE

Kod ovog zadatka djeca su flomasterom pratila liniju iscrtanu na papiru. Poticale smo ih da uvijek počinju od najviše linije (na papiru odozgo) prema nižima te da flomasterom krenu od lijeve prema desnoj strani, baš kako će jednog dana u školi pisati. Djeci se svidjelo kako flomaster lako klizi po plastificiranom papiru, te su se u ovu aktivnost vrlo rado uključivala.

Za vrijeme održavanja ovih aktivnosti, osim samog bavljenja materijalima, radili smo i na dječjem socijalno – emocionalnom razvoju: valjalo je pričekati na red i odgoditi zadovoljenje vlastite potrebe, pretrpjeti koju frustraciju, podijeliti igru s prijateljem, dogovoriti se, povremeno i uz pomoć tete popustiti u prepirci (svoj djeci se najviše sviđalo ono što je uključivalo lik vuka – od slagalice do lutke), komunicirati svoje ideje i potrebe, stupiti u interakciju s drugima na prikladan način. Izrađeni poticaj rijetko služi samo jednoj svrsi, a aktivnostima u skupini trudimo se potaknuti cjelokupni dječji rast i razvoj.

                                                        Gumbići koji se vuka ne boje

                                                                  i dvije odrasle Gumbice,

                                                                           Doris i Tonka 😊